Povijesna slika jaskanskog obrtništva koju prikazujemo unutar kulturno povijesne zbirke našeg Muzeja dotiče razne zanate i obrte koji su od srednjovjekovlja snažili naš kraj, privlačili novo stanovništvo i osigurali prosperitet kroz obiteljske (obrtničke) generacije.
U zadnje smo vrijeme dobrotom naših sugrađana kvalitetno i sadržajno obogatili ovaj dio zbirke te se cjelina o obućarskom obrtu (opančarstvo, postolarstvo, kožarstvo) ističe po svojoj punini. Kada bismo imali više muzejskog prostora ova bi zanimljiva priča (kao i mnoge druge) mogla biti ispričana u potpunosti, kroz predmete i dokumente, kako to naš grad i zaslužuje.
Gospoda Josip Šoštarić (umirovljeni postolar iz Gornje Jaske) i Željko Grbin, Jaskanac s adresom u Švedskoj, darovali su Muzeju postolarske šivaće mašine kakve su koristili majstori postolari od sredine 19.st.
Josip Šoštarić nam je osim postolarske singerice iz 1871. poklonio i starinsku prešu za sastavljanje i lijepljenje cipela koja je služila u čak pet generacija postolara prije nego što je došla u njegove ruke. Mašine gospodina Željka Grbina pripadale su njegovom svekru, karlovačkom postolaru koji je imao radionicu u centru i bio poznat nadaleko po posebnoj vještini izrade specijalizirane obuće za osobe s invaliditetom.
Ovom vam prilikom predstavljamo postolarsku šivaću mašinu iz stalnog postava, dar gospodina Josipa Šoštarića, kojoj smo uspjeli utvrditi točnu godinu proizvodnje uz pomoć izvrsne internetske stranice Mašinski kutak, koju možete proučiti na linku https://www.masinskikutak.com/2017/12/serijski-broj-singer-sivace-masine.html#.YBLJmxYo82x (može vam pomoći u utvrđivanju porijekla i starosti vaše mašine prema serijskom broju koji nosi).
Postolarska šivaća mašina od strane majstora najčešće nazivana „cilindrica“ robustan je i gotovo vječan stroj. Njena radna površina u obliku cilindra pogodna je za navlačenje i nabijanje materijala poput duboke čizme ili torbe. Zbog tog navlačenja poput rukava cilindrični dio naziva se još i rukavac.
Kao i mašine za „lakše materijale“ tj. tkanine i trikotažu, izazvala je revoluciju u povijesti odijevanja. Naporan, dugotrajan i skup ručni posao učinila je mnogo pristupačnijim te izumu ovih mašina današnja moda treba duboko skinuti šešir.
Krajem 18. stoljeća, 1790. godine prvi šivaći stroj izumio je i patentirao britanski izumitelj Thomas Saint. Njegova mašina stvorena je za šivanje kože i platna (uglavnom na čizmama). Koristila je samo jednu nit i oblikovala lančani šav ali nikada nije napredovala dalje od faze patentnog modela.
Tek 1830. godine francuski krojač Thimonnier patentira prvu praktičnu šivaću mašinu. Koristila je iglu s ivicom na vrhu kuke, poput igle za vezenje. Razumljivo je kako je taj izum bio značajan jer manualno šivanje deblje kože i tvrdih, čvrstih tkanina zahtjeva veliki napor.
Ipak, prava revolucija dogodila se 1851. godine kada je Isaac M. Singer patentirao prvi šivaći stroj s tzv. tvrdom rukom.
Ovaj je izumitelj zaslužan za naše muzejske mašine ali i svemir starih šivaćih mašina po tavanima mnogih kuća. Sve češće se te mašine nađu na smetlištu jer ljude danas privlači njihovo postolje te ga koriste kao konzole za pomoćne stoliće ili slično. Samu mašinu uglavnom odbace. Nasreću, ima još zlatnih ruku koje svoje singerice i danas koriste i ne žele šivati drugačije.
Singer je osnovao tvrtku koja je do 1860. postala najveći svjetski proizvođač šivaćih strojeva. Uložio je milijune dolara reklamirajući svoje strojeve, prodavali su se u raskošnim izložbenim salonima, a kako je cijena bila visoka za svoje vrijeme predstavio je plan otplate na rate i tako prodao tisuće singerica.
Tvrtka Singer odlučila je da je potražnja za njihovim šivaćim strojevima u Velikoj Britaniji dovoljno velika da otvori lokalnu tvornicu. Glasgow je odabran zbog industrije željeza, jeftine radne snage i vjerojatno zato što je u to vrijeme generalni direktor američke tvrtke Singer bio George McKenzie, porijeklom Škot.
Upravo iz te škotske tvornice potječe naša singerica „cilinderica“, izložena u stalnom postavu na prvom katu Muzeja kao i singerice koje je poklonio gospodin Željko Grbin. Zahvaljujemo našim donatorima i svima koji nam pomažu (ili će pomoći putem donacija starih predmeta, strojeva, alata, dokumenata ili fotografija) u stvaranju buduće, zasebne zbirke obrta i zanatstva Gradskog muzeja Jastrebarsko.